Preventivna zastita ljudskog organizma.

[b]ISHRANA



Kako bi nadoknadio potrošenu hranu, čovjek mora neprekidno uzimati novo jelo i piće. Potreba se očituje glađu i žeđu. Nakon što se pojede hrana, počinju djelovati probavni sokovi. Zatim slijedi resorpcija ili upijanje probavljene hrane, crijeva se isprazne i ostanu bez hrane. Prazan želudac probuđuje želju za jelom. Uko-liko se toj želji ne udovolji, tek prelazi u glad. Glad se, pak, očituje u mučnom tištenju želuca, i, naposljetku, neugodnoj boli koja dopire čak do kralješnice. Prva glad može se utažiti vodom ili nekim neprobavljivim tvarima, nakon čega glad nastupa još jačom žestinom koju čovjek ne može svladati. Prvu glad nazivamo glađu želuca, a drugu, glađu tkiva (jer se osjeća po čitavu tijelu).
Slično je i sa žeđu. Ona se ponajprije osjeća na jeziku i nepcu. Ako se oni ovlaže, žeđ na kratko vrijeme iščezava da bi se poslije pojačala još više. Pitanje razumne ishrane važno je kako za pojedinca tako i za cijelo društvo. Pod razumnom ishranom podrazumijevamo onu ishranu koja u zdravog čovjeka održava stalnu težinu bez znatnijih promjena. Dakle, ona ne pobuđuje pothranjenost i gojaznost. Jedno od osnovnih pravila razumne ishrane glasi: uzimati onoliko hrane koliko je potrebno organizmu. Dobro hranjeno tijelo više je doraslo naporima i tegobama, nego li ono koje izgubljenu energiju ne nadoknađuje novom hranom. Primjerice, zaraznim bolestima podlegnu uglavnorn slabije hranjene osobe.
Covjeku je hrana potrebna radi izgradnje i obnove tkiva, rasta i razvitka tijela, stvaranja topline i energije. Kako bi tijelo moglo vršiti svoje vitalne funkcije, hrana mora osigurati dovoljan broj kalorija potrebnih za život organizma. Prema uzrastu, zdravu djetetu potrebno je dnevno od 1000 do 2000 kalorija, odraslu i zdravom muškarcu od 2600 do 3000 kalorija i ženi od 2200 do 2500. Dnevna potreba teških fizičkih radnika, na primjer, šumskih radnika, iznosi više od 5000 kalorija. Isto je u žena koje uz kućne poslove obavljaju i teške poslove na polju — potrebno im je daleko više kalorija nego ženarna koje normalno rade.
Čovjek se hrani jelima životinjskog i biljnog porijekla. Masnija hrana daje organizmu više toplote te se zbog toga više koristi u hladnije godišnje doba, ili kad je organizam izložen većoj hladnoći.
Zdrava i normalna hrana sastoji se od bjelančevina, masnoća, ugljikohidrata, vitamina, minerala i vode. Energetskom hranom nazivamo jednim imenom bjelančevine, masnoće i ugljikohidrate, budući da organizmu daju potrebnu energiju. Ti sastojci imaju i zaštitnu ulogu. Vitamini i minerali vrše samo zaštitnu funkciju u organizmu. Svi su ti sastojci neophodni Ijudskom organizmu i nijedan se ne smije izostaviti na duže vrijeme.

Belančevine ili proteini jedini su element u hrani koji sadrži dušik. Glavni su materijal od kojih su izgrađene stanice i tkivo u organizmu. U životnom procesu stanice i tkivo se neprekidno troše i propadaju, te im se zbog toga mora osigurati zamjena. Ona se vrši pomoću bjelančevina.
Bjelančevine se nalaze u hrani životinjskog i biljnog porijekla. Životinjskog porijekla su meso, mlijeko, sir i jaja. Biljnog pori-jekla su soja, kruh, grah, grašak. Od potonjih najvažnija je soja što po svojem sastavu ponajbolje može zamijeniti bjelančevine životinjskog porijekla. Za prirodnu regeneraciju stanica dnevno je potrebno 70 g bjelančevina.



Izvor masnoća su životinjske masti i biljno ulje. U pogledu kalorične vrijednosti, i jedne i druge su jednake vrijednosti. U ishrani više koristiti masnoće biljnog porijekla, tj. biljna ulja kao što su maslinovo, suncokretovo, bućino i sl. Masnoće životinjskog porijekla valja izbjegavati jer sadrže neke sastojke koje pospješuju razvoj skleroze i neke druge bolesti. Svinjsku rnast potrebno je potpuno izbjegavati, jer masnoće životinjskog porijekla dobi-vamo rnlijekom, rnesom, maslacem, sirevima i jajima. Potrebne dnevne količine masnoće za zdravog čovjeka iznose od 50 do 60 g. Teški fizički radnici, posebice ako rade na hladnoći, imaju potrebu za 2 do 3 puta većim količinama masnoća. Ako se uz dovoljne količine bjelančevina i ugljikohidrata uzimaju veće količine masnoća, rnasti se talože u Ijudskom organizmu, ponajviše na trbuhu, prsima, bokovima te uokolo srca i drugih unutrašnjih organa. Manje količine rnasnih naslaga u organizmu su potrebne jer služe kao rezerva za kalorije, a osim toga pojedine organe štite od hladnoće. Bez obzira na sve, veće količine masnoća djeluju štetno, posebice na srce, zatim na zakrečenje krvnih žila, tj. aterosklerozu, povišenje krvnog tlaka itd.

KLIMAKTERIJUM


Prelazno je i kritično doba u životu žene, a nastaje između 45. i 50. godine života. U tom razdoblju žena prestaje biti plodna zbog toga što funkcija jajnika popušta. Najprije jajašca u jajnicima prestaju sazrijevati, zatim, menstruacije postaju nepravilne, tj. pojavIjuju se u nepravilnim vremenskim razmacima. Prerani klimakterij nastupa u 40. godini. (I u muškaraca postoji »klimakterij«, samo što su smetnje obično manje izražene.)
Najznačajniji znak klimakterija je prestanak menstruacije. Ona gotovo nikada ne izostane odjedanput. Uglavnom se krvarenja javIjaju u nepravilnim vremenskim razmacima u trajanju od nekoliko mjeseci, i više. lako većina žena klimakterij proživljava bez smetnji, u nekih su smetnje veoma prisutne. One dolaze iz duševnog doživljaja vlastita starenja. Smetnje se očituju u valovima topline koji napadaju tijelo, zatim u naviranju krvi u lice j vrat, šumovima u ušima, omaglicama, lupanjima srca, podrhtavanjem ruku i nogu, ili pak noge i ruke poplave i sl. Kadšto se pojavljuje jaka nervoza, duševna napetost, zaboravnost, razdražljivost, pomanjkanje koncentracije, gubitak samopouzdanja, osjećaj vlastite suvišnosti, nesanica i glavobolja. Uz to nastaju promjene na tijelu. Zene su sklone debljanju, pojačanoj dlakavosti, neurednoj stolici, zatvoru stolice i neodređenim bolovima. Da bi lakše prebrodile kritično doba, preporučujemo čaj od Ijekovitih biljaka:
40 g matičnjaka
40 g vrijeska
40 g zlatice s kamena
40 g vrbove kore
40 g korijena iđirota
40 g listova kupine
5 g listova ružmarina
Pripremanje i primjena čaja:
Trave jako usitniti i smijesati (ili zdrobiti) i u 1 litru proključale vode stavili 2 1/2 g mješavine trava i kuhati poklopljeno 20 sekundi. Dodati 5 žlica meda, jako promiješati i poklopljeno ohladiti. Hladan čaj procijediti i uliti u bocu. Piti s malo svježeg limunova soka.
Dnevno popiti svu količinu od 1 litre, posebno kad se osjeti val topline.
Umjesto toga čaja može se koristiti slijedeći napitak: u 3 dcl prokuhane i ohlađene vode preko noći namočiti 1 jušnu žlicu meda, sok iz polovice limuna i 20 listića ružmarina. Poklopiti okruglom kriškom limuna (da pliva po površini). Ujutro listiće izbaciti, krišku limuna iscijediti, promiješati i piti svaki sat u gutljajima.

ODIJEVANJE

Prije svega, vremenske prilike uvjetuju način odijevanja Ijudi. Prilagođavanje u odijevanju neophodno je kako bi Ijudi lakše podnosili vrućinu i hladnoću bez štete po svoje zdravlje.
U normalnim prilikama koža vodi brigu o ravnoteži tjelesne topline. Neposrednom djelatnošću žlijezda znojnica postiže se jednolična tjelesna toplina. Taj se proces prekida samo u groznici, kada nastupa visoka temperatura. Zbog toga odjeća ispunjava svoju svrhu ako za vrijeme vrućina olakšava, a za hladnoća otežava gubitak tjelesne topline.
Zimi nosimo deblju i tamniju odjeću s više pora ispunjenih zrakorn, dok Ijeti nosimo laganu odjeću svjetlijih boja i poroznu, koja nas štiti od velikih vrućina, sunca i sparine. Isto tako, zimi nosimo jaču i topliju obuću, a Ijeti lakšu, platnenu i šupljikavu. Donje rublje i čarape nosimo radi lakšeg održavanja čistoće.
Čest je slučaj da odjeća i obuća ne odgovaraju higijenskim potrebama organizma. Idući u korak s modom, često se nosi pretijesna odjeća čime se onemogućava normalna cirkulacija krvi, što može imati dalekosežne posljedice. Preširoka odjeća rnože uzrokovati, primjerice, na poslu nezgodne posljedice. Cipele s visokom petorn, uskim vrhom uzrokuju deformaciju stopala, stvaraju žuIjeve, ometaju pravilno hodanje i pravilno držanje tijela, te iskrivIjuju kralješnicu.
Zbog navedenih razloga, ndjeći i obući valja posvetiti odgovarajuću pažnju imajući u vidu higijenske uvjete i praktične potrebe, a ne modne hirove.

Mnoge mineralne tvari neophodne su za izgradnju tkiva, stvaranje raznih tjelesnih sokova, fermenata i hormona, te za održavanje normalne koncentracije tekućine u tkivima. Najpotrebnije od njih su kalcij, fosfor, natrij, magnezij, bakar, kobalt, kalij, sumpor, klor i jod. Sve te minerale organizam dobiva iz miješane hrane, ali se, ipak, događa da ponestane, primjerice, željeza čime nastupa slabokrvnost. Mineralnih tvari najviše ima u biljnoj hrani, zatim mesu i jajima. Izuzetak je kuhinjska sol koja se izravno unosi u tijelo. Sol se pojačano gubi putem bubrega, želučanih sokova, suza, znoja. Bez soli, organizam ne bi mogao zadržavati u tkivima potrebnu količinu tekućine.
Voda, odnosno tekućina neobično je važna za prirodan rad orga-na u čovjekovu organizmu. Njezino je veliko značenje u ishrani. Ona nema energetsko i zaštitno značenje, ali je važna jer služi kao otapalo za razne tvari i sokove. Voda (tekućina) sačinjava dvije trećine težine čovječjeg tijela. Raznim putovima, kao što su bubrezi, crijeva, znoj i suze, dnevno se izlučuje do 1 1/2 litre tekućine što se redovito mora nadoknaditi. To se vrši raznim živežnim namirnicama, čistom vodom ili drugim tekućinama, kao što su čajevi, sokovi, juhe, mlijeko i sl. Posebno naglašavamo da se izgubljena tekućina ne smije nadoknađivati alkoholnim pićima, kao što su vino i pivo i sl.
Kad se pije, voda rnora biti čista i dobre kvalitete. Ukoliko postoje sumnje u njezinu čistoću, potrebno je vodu prokuhati, ohladiti i začepljenu držati u staklenim bocarna ili emajliranirn posudama.

Probavne smetnje u školske djece javljaju se u obliku tvrde stolice. Do toga dolazi zbog čestog sjedenja i susprezanja. Zlo je u tome što djeca nikome ne kažu ako i po nekoliko dana nemaju stolicu. 0 tome računa treba da vode majke. Ne smije se posezati za umjetnim sredstvima, koja, doduše, brzo djeluju, ali kad se organizam na njih nauči, prestaju djelovati. Umjesto umjetnih sredstava najbolje koristiti slijedeću recepturu:
20 g stabljike divljeg sljeza
20 g listova vinove loze
20 g preslice
20 g pirevine
20 g listova murve
20 g ive trave
Pripremanje i primjena čaja:
Trave jako usitniti i smiješati. Pripremiti lagani i gorak čaj koji se pije do 6 dcl dnevno. Uz to kuhati suhe smokve i suhe šljive (kao kompot), ali bez šećera. Umjesto vode piti tekućinu kompota, a smokve i šljive jesti. Iz ishrane izbaciti slatkiše, a pojačati je crvenim lukom, zeljem i tikvom.
Starije školsko doba počinje od jedanaeste godine, s time da se tu uključuje i pubertet. U tom razdoblju dijete počinje naglo rasti te postupno oblikuje konačan izgled svoje tjelesne građe. Poslije nastupa pubertet, tj. spolno sazrijevanje sa spolnim zna-kovima i osobinama. U djevojčica se pubertct javlja nešto ranije, od 11. do 13. godine, a u dječaka od 12. do 15. godine. U tom razdoblju neki dijelovi tijela i organi dobivaju konačni oblik a organizam kao cjelina postaje zrelijim.
Poslije puberteta slijedi zrela dob u kojoj su svi organi čovjekova tijela u punom naponu, dakako, ukoliko je organizam zdrav. U tom razdoblju Ijudi ozbiljuju svoje moći, osiguravaju egzistenciju i stvaraju potomstvo. 0 bolestima i nedaćama koje pogađaju Ijude u tom dobu života rečeno je u prethodnim poglavljima. U ovom poglavlju govorit ćemo o elementima koji uvelike mogu pridonijeti zdravlju čovjeka, kao što su zrak, svjetlo, ishrana, odijevanje te sport i rekreacija. Prije toga, nekoliko riječi o klimakteriju i starosti.

OSNIVANJE OBITELJI

U određenom trenutku života, svaki čovjek suočit će se s velikim odlukama koje su presudne za njega i njegovu budućnost. Jedna od tih velikih odluka je odabir bračnoga druga, odnosno bračne družice. Osnivanje obitelji nije važno samo za budućeg muža ili ženu, nego i za cijelu društvenu zajednicu. Ne odlučuje se samo o sudbini bračnih drugova, nego i o potomcima i generacijama koje slijede. Zbog toga je tjelesno i duševno zdravlje najvrednije blago što ga bračni drugovi unose u brak. Cemu novac i položaj ako bolest vlada među bračnirn partnerima?! Cemu bogatstvo ako su irn djeca boležljiva i zakržljala?! Nedvojbeno, supružnike čekaju teške brige ako su oni uzročnici bolesti svoje djece, ili ako su na neki način sudjelovali u bolesti svojih malih potomaka. Osjećaj krivice tim je veći ako spoznaju da su vlastite bolesti mogli izliječiti prije braka i rađanja djece. Zbog toga mladi supružnici moraju biti veoma oprezni u pogledu svoga zdravlja prije stvaranja potornstva. U tom pogledu, potrebno je da pođu liječniku koji će utvrditi jesu li zdravi i sposobni za rađanje zdrave djece. Ustanovi li liječnik da je jedan od partnera bolestan, ili čak oboje, potrebno je postupiti prema njegovim uputama i što prije se liječiti. Ukoliko liječnik utvrdi da za bračnu zajednicu postoje zapreke iz zdravstvenih razloga, potrebno ga je poslušati i sačekati zdravstveno povoljniji trenutak. U liječnika potrebno je imati puno povjerenje. Dogodi li se da liječnik zabrani osnivanje bračne zajednice zbog neizlječive bolesti, valja ga poslušati bez obzira na veličinu žrtve i duševnu patnju. Bolje je i tako nego učiniti nesretnim i sebe i bračnoga druga, a osobito djecu, koja nikome nisu kriva. Zacijelo, radi se o velikoj žrtvi, ali se mora imati na umu da je mnogo veća muka i nesreća ukoliko se rađaju bolesne i nesretne generacije.
Zato, pamet u glavu prije konačne odluke o sklapanju braka! Valja biti razborit, trezven i oprezan!
Oni koji su zdravi i koji po ocjeni liječnika mogu bez straha osnovati obitelj te planirati svoje potomstvo, treba da znaju da je alkohol jedan od najvećih neprijatelja čovječanstva. Alkohol samo šteti čovjeku; oštećuje njegovo srce i krvne žile, povisuje krvni tlak, uništava jetru i probavni trakt, a na poseban način živce i mozak. Alkohol pogubno djeluje na potomstvo koje duševno i tjelesno propada zbog njegove djelatnosti. Zato savjetujemo, što dalje od alkohola!

PREDŠKOLSKO DOBA

To doba počinje krajem treće i završava krajem šeste godine. U to doba dijete brže raste u visinu, a i duševni razvoj je daleko ubrzaniji. Umni i duševni razvoj uvelike zavisi o okolini u kojoj se dijete nalazi i o odnosu okoline prema njemu. Greške u odgoju mogu uzrokovati razne poremećaje u duševnom razvoju djeteta, kao što su razdražljivost, prkos, trzanje raznim dijelovima tijela, mucanje i mokrenje noću. Uz to dijete ponekad počinje i da laže. Sve te mane i nedostatke potrebno je otklanjati s mnogo pažnje i osjećaja.
Mokrenje u postelju predstavlja jedan od najučestalijih poremećaja u predškolskom dobu djeteta. Djeca, naime, ne osjećaju da su se pomokrila. Spavaju tako čvrsto da ih se može presvući a da se ne probude. Ta se boljetica vuče do jedanaeste ili dvanaeste godine a poslije obično prestaje. Djeca koja noću mokre u postelju, uglavnom, su mlitava i nevesela, a izgled im je blijed i pokunjen. To je, uglavnom, zbog srama. Zato roditelji moraju obazrivo pri-stupati svojoj djeci. Postupak prema svakom djetetu treba da bude jednak (ravnopravan).
Uzroci toj bolesti nisu uvijek sasvim jasni. To može biti i loša navika što potječe iz najranijeg djetinjstva. U torn slučaju, krivi su roditelji koji nisu na vrijeme posebnom pažnjom otklonili tu slabost. Međutim, u najvećem broju slučajeva za tu boljeticu krivo je bolešljivo stanje trbušnih organa, kao što su mokraćni kamenci, upala mokraćne cijevi i sl. Kadšto je uzrokuje i neuredan život djeteta, kao što je kasno lijeganje, uzimanje piva i sl. Muška djeca više mokre u krevet.
Ukoliko uzrok boljetice nije organski poremećaj, s djetetom je potrebno sistematski raditi da se u njemu probudi osjećaj odgovor-nosti i da mu jača volja. Valja nastojati da dijete postigne samokontrolu te da uvečer pije manje količine tekućine, da mokri prije spavanja i sl.
Velika je pogreška roditelja ukoliko kažnjavaju ili se izruguju djetetu!
U liječenju te boljetice može koristiti čaj od mješavine trava:
20 g kunice
20 g pitome nane
20 g pirevine
20 g preslice
20 g hrastovih listova
10 g majčine dušice
Od mješavine trava kuha se lagani dječji čaj i pije 3 puta dnevno po 1/2 dcl prije i poslije jela. (Nije preporučljivo piti ga prije spavanja.)
Iz ishrane izbaciti sve konzervirane prerađevine i slastice, osobito bombone, čokoladu, eurokrem i sl. Uzimati što više svježeg voća i povrća — mrkve, paprike, rajčice i sl. Hrana ne smije biti suviše slana i suviše slatka.
Dijete treba da večera 1 sat prije spavanja i to samo lako probavljiva jela i malo tekućine. Ne smije se uzimati kava, čaj i začini. Prije spavanja obavezno se pomokriti. Noću dijete jedanput ili dvaput dignuti da se pomokri. Veću djecu valja priviknuti na redovito ustajanje, tako da će poslije sama ustajati. Po danu dijete treba da mokri svakih dva do tri sata. Time će mu ojačati zaporni mišići. Isto tako valja pripaziti na položaj u kojem dijete spava. Bolje je da spava postrance, nego na leđima.

KOLSKO DOBA

Sa šestom godinom završava se bezbrižno doba djeteta. Sa školom nastupaju nove dužnosti i brige. Mlađa školska dob traje od sedme do desete godine života. 1 u tom razdoblju neprimjetno se dijete duševno i tjelesno razvija. Tada se razvija osjećaj za dobro i zlo, sposobnost samostalnog mišljenja, zaključivanja i rasuđivanja. Tjelesno rast je malo usporen, ali zato dobiva na težini. Do desete godine kostur djeteta je veoma savitljiv. Ukoliko nepravilno sjedi, kralješnica se lako iskrivi. Tada se javljaju i kratkovidnost, nervoza i smetnje u ishrani.
Zbog kralješnice učitelji i roditelji treba da neprekidno upozoravaju djecu na položaj kako sjede te na hod. Važno je pripaziti na visinu stola na kojemu djeca pišu. Ukoliko je stol prenizak, djeca će se pregibati i svijati leđa, a to će im škoditi i pisanju i vidu. Kod nepravilnog sjedenja česta je pojava da im krvari iz nosa, zbog prevelikog pritiska krvi u mozak. Ako je stol previsok, djeca se suviše koso nagibaju te time iskrivljuju kralješnicu.
Nervoza je opća pojava u životu suvremenog čovjeka. Ona je u mnogome prisutna i u djece. Uzrok nervozi može biti naslijeđen ili stečen. Od naslijeđenih uzroka nervoze ponajveću ulogu igra majčino uživanje alkohola. Uzrok stečenoj nervozi je u duševnom prenaprezanju djeteta u školi. Nerazboriti roditelji često prisiljavaju djecu da neprekidno uče i da postignu što bolji uspjeh u školi. Kadšto ti zahtjevi nadilaze dječje mogućnosti — i tu je izvor nervozi i prenapregnutosti.
Najveća je, pak, pogreška roditelja što pribjegavaju »batmi« kako bi »istjerali« nervozu iz djeteta.
Za liječenje boljetice s uspjehom se može koristiti Čaj koji se priprema na slijedeći način: u 1 litru prokuhane i ohlađene vode preko noći namočiti 15 listića ružmarina, 6 listova pitome nane i 6 listova matičnjaka. Ujutro staviti na vatru da provri a zatim odmah skinuti. Dodati 6 žlica meda, jako promiješati i ohladiti poklopljeno. Hladan čaj procijediti u bocu i 6 puta dnevno piti po 1 dcl (dakle, ukupno 6 dcl). U svaki decilitar čaja ucijediti po 1 jušnu žlicu soka bilo kojeg voća, limuna, naranče, jabuke i dr.
Roditelji treba da prestanu pretjerano zahtijevati od djece želeći uspjeh po svaku cijenu. Djeci je potrebno pristupati s punom pažnjom i Ijubavi, vodeći računa da im se, poslije nastave, omogući dovoljno vremena za odmor i igru na čistom zraku, gdje će im se širiti prsni koš i pluća. Osim toga, valja ih prilično rano poslati u postelju i omogućiti im miran san. To je jedini način da im se omogući pravilan tjelesni i duševni razvoj.
No postoji priličan broj djece koja se pretvaraju da su nervozna, a u stvari, ništa im ne nedostaje. To je posebno slučaj u »boljim« obiteljima u kojima su djeca razmažena te im je prilično pušteno na volju. Ta »nervoza« posljedica je lošeg odgoja.
Novi način života, što počinje sa školom, smanjeno gibanje i povečani broj sati sjedenja, uzrok su prilično čestih smetnji u ishrani. Najučestalije su slabokrvnost i probavne smetnje.
Slabokrvnost je boljetica kojoj roditelji ne posvećuju dovoljno pažnje, iako može biti uzrokom vrlo ozbiljnih zdravstvenih pore-mećaja i bolesti. Tu se ne radi o smanjenoj količini krvi nego o smetnjama u kemijskom sastavu krvi koja postupno gubi moć upijanja kisika. Poznato je da je kisik nužan i potreban za sagorijevanje hrane i za podržavanje razmjene tvari u organizmu. Smanji li se dovod kisika, dijete će izgledati umorno, oslabljeno, izgubit će tek, srce će mu lupati jače, javljat će se nesvjestice itd. Slabokrvna djeca u školi su mlitava i turobna, brzo se zamaraju i ne mogu savladavati zadatke. Naime, zbog slabokrvnosti trpi mozak te ne može pravilno vršiti svoje funkcije.
Liječenje
Usitniti i smiješati po 20 g komorača, dubčaca, vrijeska i vrbove kore. Kuhati lagani čaj i piti 3 puta dnevno po 1/2 dcl prije i poslije jela. Caj se pije gorak. Osim toga, između obroka, prije i poslije podne, popiti po 1 dcl čaja s dodatkom svježe cijeđena voćnog soka (od jabuke, kruške, šljive, grožđa, naranče i sl., ali ne limuna) i zasladiti medom. Ukoliko nema svježeg voća, može se zasladiti samo medom.
Ishranu pojačati naribanom mrkvom i ciklom. Sto više jesti voća, ali ne limune. Igrati se i šetati što više na svježem zraku.

STAROST


Starost je doba kad su usporene sve životne funkcije, kada popušta snaga organizma i otpornost prema bolestima. Prema tome, to nije bolest, nego prirodno stanje kada i manje nedaće čovjeka »bacaju« u krevet. Teško je odgovoriti što je starost i kada, u stvari, započinje. Neki Ijudi tvrde da dijete, čim se rodi, počinje stariti, sve dok ne dođe u doba kada možemo kazati da je nastupila starost. Poznato je da se u našem tijelu stanice neprekidno obnavIjaju, ali nejednakom brzinom i ne cijeloga života. Prema tome, rnoglo bi se reći da je starost gubitak mogućnosti trajnog obnavIjanja. U starosti je poremećena ravnoteža između trošenja i odumiranja stanica u odnosu na istovremeno stvaranje novih stanica. Istrošene stanice sporije se obnavljaju ili se nove više ne stvaraju.
Vanjski znaci po kojima raspoznajemo starost su: smanjena tjelesna temperatura, slabost reakcija na vanjske podražaje; mnoge bolesti prolaze lakše nego u mladih Ijudi jer stari Ijudi veoma često ne osjećaju bol koja prati bolest, nemaju visoku temperaturu, iako je bolest koji put opasna, unutrašnji organi su istrošeni i ne vrše svoju funkciju kao u mladim danima, srce polako popušta, a probava nije uredna. Organizam gubi vodu, a to je uzrok što je koža suha i naborana sa staračkim pjegama. Kosti postaju šupljikave, lako se lome i teško srašćuju. Kralješnica se savija tako da čovjek postaje poguren i niži, a krvne žile postaju tvrde i krhke.
Pored tjelesnih znakova, znatne promjene javljaju se u duševnom životu čovjeka. Star čovjek postaje razdražljiv, nepovjerljiv, često okrivljuje druge za nešto što se uopće nije dogodilo. Postaje zaboravan, pogotovo slabije pamti novije događaje, a jako se dobro sjeća događaja iz djetinjstva i mlađih dana. Mnogi stari Ijudi prornijene svoju ćud. Ipak, postoje i takvi koji do zadnjeg trenutka života ostaju potpuno bistri i svjesni svih događaja te razgovaraju i raspravljaju o mnogim stvarima kao da su mladi.
Premda proces starenja zahvaća sve organe, ipak oni ne stare jednako i u isto vrijeme. No, većina organa počinje stariti počevši od 45. godine života. Međutim, slabljenje pojedinih organa izrazitije je poslije 60. godina života, kada otprilike počinje prava sta-rost. Dakako, to je relativno. Jer neki počinju stariti u ranijim godinama, a drugi, pak, još su u 70. godini zdravi i vitalni.
Općenito gledajući na starosne granice, sa 45. godinom organizam počinje stariti, a većina organa slabiti. Zbog toga s tom godinom trebali bismo načiniti prekretnicu, ukoliko želimo sačuvati zdravlje i dočekati duboku starost.
Prije svega, potrebno je voditi računa da se oslabljeni organi što je moguće više oslobode suvišnih napora kako bi s uspjehom mogli vršiti svoje funkcije. To ćemo najbolje postići ukoliko se držimo slijedećih pravila:
— Sto više vremena provoditi u prirodi, na čistom zraku. Baviti se što više nekim sportom, ili lovom ili ribolovom. Ukoliko nemate prilike za sport, svaki dan što više šetati se na čistom zraku, bez obzira na vremenske prilike.
— Odbaciti duhan, a alkohol svesti na najmanju moguću mjeru. Zadovoljiti se 1 čašom dobrog vina nakon jela.
— Iz jelovnika postupno izbacivati suhomesnate i konzervirane proizvode, a masnoće životinjskog porijekla zamijeniti biljnim uljem.
— Smanjiti količinu hrane. Obroci bi trebali biti učestaliji ali manji. Odbaciti sva zapržena jela. Usmjeriti se na variva, voće i povrće. Sto više jesti zelen, posebno divlje zelje.
— Sol smanjiti na razumnu mjeru. Ne jesti bljutava i preslana jela. Valja zapamtiti da suvišna sol može pogoršati mnoge bolesti srca, krvnih žila, bubrega, mokraćnih kanala i sl.
Uz ova pravila, korisno je, ujutro ili uvečer, popiti šolju čaja od jedne od navedenih mješavina trava. Svaki od navedenih čajeva čisti krv, pospješuje rad probavnih organa, uvjetuje laganu regeneraciju. Bilo bi ponajbolje da se svaka od receptura koristi neko vrijeme i da se zamijeni drugom, i tako redom dok se ne iskoriste sve recepture. Vremenski gledano, bilo bi dobro svaku recepturu koristiti tjedan dana, a zatim, sedmi tjedan započeti iznova.
Sastav čajeva:
1. Po 20 g konjogriza, pirevine, preslice i vrbove kore.
2. Po 20 g hrastovih listova, ječmene slame, petoprste steže, cvjetova kunice i
10 g odoljena.
3. Po 20 g listova maline, listova crnog ribizla, peršuna, zlatice s kamena.
4. Po 20 g pirevine, svile od kukuruza, listova šumske jagode, listova i cvjetova divlje nane i listova kupine.
5. Po 20 g listova pitome nane, cvjetova kunice, korijena slatke paprati, bobe borovnice i listova smreke Ijeske.
6. Po 10 g majčine dušice, smrekove bobe crne, muške bokvice, cvjetova zovine i matičnjaka.
7. Uvarak od zobi: preko noći namočiti 1 jušnu žlicu zobi u 2 1/2 dcl vode. Ujutro kuhati na laganoj vatri da uvri na 2 dcl. Ohladiti poklopljeno, procijediti i popiti.

SPORT I REKREACIJA


Covjek neprekidno mora voditi brigu o svojem zdravlju. Tu brigu valja razvijati od malih nogu. A ponajbolji način da se to postigne je očvrsnuti tijelo i načiniti ga otpornim. Već od malib nogu potrebno je jačati dječje tijelo. Cim dijete uzmogne da razvije svojim kretnjarna vlastitu toplinu tijela, s toplih kupki potrebno je preći na mlake, privikavati ga na laku i prozračnu od-jeću i izvoditi na svježi zrak, bez obzira na godišnje doba i vremenske prilike.
Međutim, tko nije postigao određeni stupanj čvrstoće tijela u mlađim danima, ne bi trebao pokušavati u starijim godinama. Prirodu se ne smije siliti. Isto tako, ukoliko se djeca i odrasli opiru vježbama jačanja, valja ih pustiti na miru. Instinktivni otpor uzrokuje razdraženost živaca te se organizmu šteti nervozom 1 strahom. Valja biti na čistu da nema jedinstvene metode za sve Ijude. Svako tijelo je zaseban svijet s kojim je potrebno posebno postupati. To osobito vrijedi kod liječenja hladnom vodom.
Uz umjetno jačanje tijela hladnom vodom, za zdravlje i tjelesnu spremu važne su tjelesne vježbe i sport. Zacijelo, bez obzira na zvanje i zanimanje, mišići se gibaju i bez tjelovježbe, međutim, ono je uglavnom ograničeno na određeni dio rnišića koji je povezan uz djelatnost. Nezaposleni dijelovi aktivno se ne razvijaju. Kako bi cijelo tijelo skladno jačali i razvijali, potrebne su cjelovite tjelesne vježbe. Dovoljno je da se mišići pravilno stežu i rastežu,
Tjelesne vježbe povoljno djeluju, prije svega, na cirkulaciju krvi i organe za disanje. B'ilo je punije, disanje dublje a krv brže struji žilama te jače djeluje na organe. Jače i punije disanje djeluje brže i jače na izmjenu plinova, tj. na prijem kisika i izbaci-vanje ugljikdioksida. Pri tome valja paziti da se ne pretjera s tjelesnom vježbom kako ne bi nastalo prejako lupanje srca. Zbog toga, čim se osjeti jače lupanje srca, odmah prekinuti s vježbom. Ako se to ne učini, veoma lako može doći do proširenja srca, a to, dalje, do drugih neželjenih posljedica.
Kao što povoljno djeluju na rad srca i pluća, tjelesne vježbe djeluju i na izmjenu tvari i probavu. Radom mišića odstranjuju se suvišne masti, a čovjek postaje gipkiji i otporniji. Umor od tjelesnih vježbi povoljno djeluje na san. Nadalje, vježbama i kosti jačaju; zglobovi postaju gipkiji i pokretniji, a tijelo općenito osjeća se ugodno i čvrsto, tako da s lakoćom savladava sve napo-re. Osobito je važno što i živci jačaju.
Tjelesne vježbe najbolje je vršiti na čistom zraku, pod vedrim i sunčanim nebom, jer zrak i sunce najblagotvornije djeluju na organizarn. Mnogi misle da se vježbe moraju vršiti u određene sate i na određenim mjestima te zbog toga, traže opravdanje za svoju lijenost. Na sreću, za vježbe nije potrebno nikakvo »posebno« vrijeme i mjesto jer se mogu vršiti i u sobi. Za to je potrebno po 5 do 10 minuta ujutro i uvečer!
Tko doista u tjelesnim vježbama vidi izvor zdravlja i jačanja tijela, taj će u svakoj prilici iznaći načina da vježba. Tko jedanput osjeti korist vježbi koje pobuđuju polet, živost i svježinu, taj će svaki dan barem po nekoliko minuta vježbati na sportskom igralištu, radnoj organizaciji ili u svojoj sobi.
Prilikom tjelesnih vježbi i za stare i za mlade vrijede neka zajednička pravila:
— disanje ne smije biti ubrzano
— disati kroz nos, a usta moraju biti zatvorena
— ne napinjati se suviše
— srce ne smije prebrzo udarati
— tijelo se ne smije suviše oznojiti
Ukoliko se pojavi koji od naznačenih upozorenja, valja odmah obustaviti daljnje vježbanje.
Uz tjelesne vježbe, za stjecanje otpornosti i očuvanje dobrog zdravlja neobično su korisni sportovi, posebno oni koji se igraju na čistom zraku i u prirodi.

UGLJIKOHIDRATI

Sadrže iste elernente od koji se sastoje masnoće, s time što posjeduju znatno slabiju kaloričnu vrijednost. Na primjer, dok 1 gram masnoća daje 9,3 kalorija, 1 gram ugljikohidrata daje otprilike 4,5 kalorije. Dnevne potrebe zdravog čovjeka za ugljikohidra-tima iznose otprilike 400 g, i to u obliku škroba, kao što su kruh, tjestenina, krumpir. Organizam prerađuje 200 g ugljikohidrata iz postojećih bjelančevina i masnoća. Preostalu potrebnu količinu valja unijeti u obliku hrane. Ukoliko se ugljikohidrati neredovito uzimaju, tijelo koristi vlastite bjelančevine i masnoće. Zbog toga propadaju pojedina tkiva i organi, prije svega mišići. Teški fizički radnici povećani gubitak tjelesne topline mogu nadoknaditi većim količinama ugljikohidrata i masnoća, nikako alkoholnim pićima. Jer osjećaj topline nakon što se pije alkohol samo je prolazan, čak štoviše, nakon izvjesna vrernena toplina još više pada. Gojazne osobe mogu smršaviti i bez posebnih kura za mršavljenje. Potrebno je smanjiti ugljikohidrate na najinanju moguću mjeru. Potrebno je, dakle, reducirati kruh, tjesteninu, šećer i slastice, i uspjeh je siguran.

VITAMINI


Vitamini su tvari organskog porijekla što su neophodne za sve životne funkcije te za uspješno iskorištavanje bjelančevina, masnoća i ugljikohidrata, tj. energetskih elemenata, i njihovu zaštitu.
Pomanjkanje vitamina izaziva razna oboljenja. Avitaminozom nazivamo stanje potpunog pomanjkanja vitamina, a kada vitamini nedostaju u određenom stupnju — hipovitaminozom. Vitamini se nazivaju i obilježavaju velikim slovima abecede. Postoje vitamini A, B, C, D, E, K itd. Svaki od njih vrši posebnu zadaću u organizmu.
Vitamin A utječe na rast i razvitak organizma, posebno u djece. Otkriven je 1913. godine.
Vitamin A nalazi se u hrani i životinjskog i biljnog porijekla. U hrani životinjskog porijekla nalazi se čist, dok u biljnoj hrani u obliku provitamina koji organizam mora preraditi. Nalazi se u rnlijeku, maslacu, vrhnju, jajima, jetri i ribljem ulju (koje se često daje djeci za jačanje). Provitamin A nalazi se u kelju, crvenoj mrkvi, sirovom kupusu, rajčici, salati, blitvi, cvjetači (karfiolu) i žuto obojenom voću.
Pomanjkanje vitamina A očituje se kad djeca počnu kašljati, a da za liječenje ne koristi nikakvo sredstvo. Kašalj je uzrokovan slabom regeneracijom stanica u gornjim dišnim putovima, čime slabi njihov rad u zadržavanju prašine i raznih bakterija. Sluznica koja je oslabila, ne pruža dovoljnu zaštitu. Klice se zadržavaju na sluznici, te se razvijaju, nadražuju i izazivaju kašalj. Drugi znak pomanjkanja A vitamina očituje se slabljenjem vida u sumrak (tzv. kokošje sljepilo). Tkivo u očima slabo se regenerira. Isto tako, pomanjkanjern toga vitamina organizam je manje otporan na zarazne bolesti.

Vitamin B otkriven je za vrijeme istraživanja teške bolesti beri--beri, raširene u zemljama na Dalekom istoku. Bolest se javljala zbog toga što su stanovnici jeli pretežno oljuštenu rižu, a upravo u toj Ijusci nalazi se taj vitamin. Danas su poznate varijacije vitamina B, od B1 do B12. Vitamin B nalazi se u zelenorn povrću, jetri, mesu, jajima, Ijuskama žitarica, mekinjama, crnom kruhu i cije-lom zrnu pšenice. Pomanjkanje vitamina B očituje se na otvorenim otkrivenim dijelovima kože, kao što su lice, vrat, noge i ruke. Dolazi, također, i do živčanih smetnji i malokrvnosti. Avitaminoza se pojavljuje, uglavnom, u Ijudi koji se hrane kukuruznim brašnom.
Vitamin C u većim količinama nalazi se u svježem voću i povrću. Kuhanjem voća i povrća vitamin se djelomice uništava. No pri kuhanju ostaje u mlijeku, krumpiru i čaju od šipurike. Pomanj-kanje C vitamina izaziva krvarenje i gnojenje zubnog mesa, pot-kožno krvarenje i krvarenje iz probavnog trakta. Avitaminoza vita-mina C poznata je pod nazivom skorbut. Hipovitaminoza pojavIjuje se uglavnom u proljetnim mjesecima zbog nedostatka svježeg povrća, voća i zeleni.
Vitamin D vrši određenu funkciju u okoštavanju u djece, koje počinje u majčinoj utrobi a nastavlja se nakon poroda do kraja dječje dobi. Vitamina D ima malo u hrani — mlijeku, maslacu i jajima, ali se obilato stvara u koži iz jednog provitamina koji se djelovanjem sunčevih zraka pretvara u vitamin D.
Ukoliko hrana oskudijeva vitaminom D i mineralnim tvarima — kalcijem i fosforom — koje se nalaze u crnom kruhu, mlijeku, siru itd., hrskavični dijelovi kostiju ostaju mekani čime nastupaju deformacije kostiju nogu i ruku, grudnog koša, glave, i druge smetnje, odnosno bolest koja je poznata pod imenom rahitis. Zbog toga majke moraju iznositi svoju djecu na sunce, ali oprezno i uz postupno navikavanje, da ne bi došlo do oštećenja zbog prenaglog sunčanja.

ZRAK I SVJETLOST

Većina Ijudi misle da su zrak i svjetlost potrebni samo za život ne videći njihovu važnost za Ijudsko zdravlje. Kolika je nji-hova važnost ponajbolje pokazuje čovjekovo ponašanje kad se nalazi u tamnoj prostoriji. Već poslije kratkog vremena u čovjeka se pojavljuje nemir, srce mu jače udara, steže ga u prsima i teško diše. Kadšto se javlja silno uzbuđenje i strah. Ako je prostor ma-len i pun Ijudi, nastupaju nesvjestica i gušenje. Čovjek može umri-jeti ukoliko ga na vrijeme ne izvedu na zrak.
Zrak je plinski omotač Zemlje, neophodan uvjet svega živog. Sadržava 78 dijelova dušika, 21 dio kisika, otprilike 0,94 posto plemenitih plinova, zatim nešto ugljikdioksida, vodene pare, ozona, vodika, a u velikim gradovima i razna industrijska onečišćenja, kao što su sumpordioksid, amonijak, ugljikmonoksid.
Najvažniji dio zraka je kisik. lako drugi plinovi sačinjavaju četiri petine sastava atmosfere, ipak nemaju tolike važnosti za život kao kisik. Dušik, primjerice, ne vrši nikakve funkcije u životinjskom i biljnom svijetu. On je, u stvari, samo sredstvo za razrjeđivanje kisika.
PIuća udišu kisik te ga šalju u krv i sve organe. Disanje, kretanje, probava, tjelesna toplina, rasplođivanje, posljedice su sagori-jevanja kisika. Pomanjkanje kisika u čovjekovu tijelu veoma je opasno i uzrok je mnogim oboljenjima, a čest je slučaj i smrti
Mnogi Ijudi i danas ne znaju istinsku vrijednost kisika. Zatvaraju se u prostorije, samo da zrak ne dođe do njih. Zacijelo, vremenske prilike, osobito zima, prisiljavaju nas da veliki dio života provodimo iza zatvorenih vrata i prozora. No, premda se čovjek mora braniti od hladnoće, ipak bi morao pronaći načina kako da provjetri i prozrači prostorije u kojima živi. Mnogi ne znaju koliko je za organizam važno duboko disanje svježeg i ćistog zraka. Za čovjekovo zdravlje veoma je važno i djelovanje svjetlosti, posebno sunčevih zraka. Zrak i svjetlost su izvor svega živoga. Svjetlost pospješuje izmjenu plinova, tj. primanje kisika ispuštanje ugljik-dioksida. Ono je važno i zbog bakterija. One, naime, pri jakoj sunčevoj svjetlosti djelomično ugibaju, a djelomično gube svoja otrovna i škodljiva svojstva. Nedvojbeno je da je sunčeva svjetlost jedno od najjačih sredstava za dezinfekciju. Zbog toga, valja nastojati da što više svjetlosti ulazi u naše prostorije, kako bi njegovo zaštitno djelovanje što bolje iskoristili. Osobito je važno posteljinu što više izlagati suncu i zraku.
Ugljik-dioksid je produkt sagorijevanja ugljika i organskih spo-jeva uz dovoljnu prisutnost kisika, a iz tijela izlazi s izdahnutim zrakom. Ukoliko ga se više nakupi, postaje opasnim plinom. Priroda se pobrinula da se u zraku ne nakupe veće količine ugljik--dioksida. Naime, ono što izdišu Ijudi i životinje, to »udišu« biljke. One »udišu« ugljik-dioksid, a »izdišu« kisik. Ugljik-dioksid što ga izdišu Ijudi i životinje, služi biljkama za opstanak. Zbog toga svi znamo koliko je šumski zrak koristan za Ijudsko zdravlje, a posebno zelene površine i parkovi u golemim gradovima, koji se nazivaju »plućima gradova«.
Za dopuštene količine ugljik-dioksida u zraku u gradovirna »vode brigu« vjetrovi što razbijaju jače koncentracije u zraku. U zatvorenim prostorijama u kojima boravi mnogo Ijudi skuplja se ugljik-dioksid u većoj količini. Ukoliko se prostorije ne provje-truju, ugljik-dioksid ulazi plućima i krvnim putem u organizam zbog čega tijelo slabi. U lakšem obliku javlja se kao lagani umor i slabost, što je već znak trovanja. To se događa gotovo svaki dan u velikom broju slučajeva. Najprije stradaju djeca a zatim odrasli Ijudi. Zbog toga postoje propisi o ventilatorima koje moraju imati sve javne prostorije.
Osim mnoštva plinova, kao važan sastavni element zraka je i vodena para. Vlažnost zraka veoma je važna za održavanje organizma, a njezina količina u zraku je promjenljiva. Suh zrak podražuje dušnik i umara grudi, a suviše vlažan zrak jači i neugodniji osjećaj vrućine i hladnoće. Vodena para, odnosno vlažnost zraka utječe na zdravlje Ijudi jer od nje ovisi rasprostranjenost bakterija. Poznato je da mnoge bakterije ubija suša, ali se najopasnije opiru i najjačoj suši, te ih svaki i najmanji vjetar prenosi s jednog mjesta na drugo.
U zraku postoje određene količine prašine. To je kruta tvar koja se javlja u raznim oblicima. Ponajviše se sastoji od sitnih čestica kamenja, pješčanih i glinenih mrvica, sitnih dijelova biljaka, vunenih vlakanaca i dlaka, mrvica životinjskih izmeta, ugljena, čađe i bakterija. Najsitniji dijelovi prašine nazivaju se sunčevom prašinom koja se u zraku uglavnom ne vidi. Trag prašine, u kojemu se može vidjeti mnoštvo sitnih čestica, najbolje se može vidjeti prostim okom kada u mračnu prostoriju prodre zraka svjetlosti. Prašnjavi zrak sam po sebi je štetan, a još više kad je obilat uzročnicima bolesti. Radnici u kamenolomima, rudari, kamenoresci, klesari, brusači stakla i dr., pate od prašine jer im se pluća prekrivaju tankirn slojern prašine tako da nisu više u stanju vršiti svoju radnu funkciju. Kadšto se čitavi dijelovi pluća zatrpavaju prašinom zbog čega ne mogu primati dovoljne količine kisika potrebne za izmjenu tvari. Pri tome se uobičajeno razvijaju jači bronhalni katari što gdjekad prelaze u ozbiljna plućna oboljenja.
Nesreća je tim veća što se za čestice prašine hvataju bakterije te disanjem dospijevaju u organizam gdje nalaze povoljno tlo za svoj razvoj. Osobito je opasno kad se prašina skuplja u zatvorenim i podzemnim prostorijama. Na čistom zraku pogibao od infekcije nije toliko velika. To se gdjekad događa u slučaju kad vjetar uzvitla veću količinu prašine.
U suvremenom životu i radu u borbi protiv prašine uvelike do-prinose strojevi za usisavanje prašine, što su s uspjehom zamijenili metle. One su, pak, veorna štetne jer podižu oblake prašine.
Zelimo li ostati čili i zdravi, moramo i te kako voditi računa o čistom zraku i svjetlosti kao neophodnim uvjetima života.